
Srbija mora mnogo snažnije da radi na razvoju domaćih kompanija kako bi privreda bila spremna za jedinstveno tržište Evropske unije.
Kako je nedavno ocenio Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, nova ekonomska politika bi zato trebalo da bude usmerena na jačanje domaćih preduzeća i njihovo veće učešće u reindustrijalizaciji zemlje.
– Srbija ne može dugoročno da se oslanja pretežno na strane direktne investicije. Ulazak na jedinstveno tržište EU doneo je brojne koristi, poput jeftinijih roba i usluga, ali i znatno jaču konkurenciju iz 27 država članica EU, za koju domaća privreda još nije dovoljno spremna – poručio je Vučić. Da je odgovor zaista u jačanju domaćih investicija i kapitala u malim i srednjim preduzećima kako bi ona postala snažni dobavljači velikih kompanija koje posluju u Srbiji, smatraju u Privrednoj komori Srbije (PKS).
Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize PKS, ističe da je domaći kapital važan jer, kada nastupe krizne situacije, nije tako lako mobilan kao strani i uglavnom ostaje u zemlji.
– Domaći kapital čini kičmu privrede. Mala i srednja preduzeća treba da budu dobavljači velikih kompanija, dok su njima dobavljači manja preduzeća. Potrebno je više razumevanja i države i privrede, kao i saradnje velikih i malih firmi, kako bi se razvijali pouzdani lokalni i regionalni lanci snabdevanja i obezbedila održivost celog ekonomskog sistema. To podrazumeva i odustajanje od maksimalizacije uvoza najjeftinije robe sa udaljenih tržišta, poput Kine ili Indije, jer su takvi lanci snabdevanja izloženi brojnim političkim i prirodnim rizicima – kaže Stanić.
On naglašava da strane investicije ne mogu biti zamenjene, ali smatra da bi sistem podsticaja trebalo prilagoditi novim okolnostima.
– Do sada su subvencije uglavnom bile povezane sa brojem novih zaposlenih. Danas bi trebalo podsticati kompanije koje su spremne da formiraju lokalne lance snabdevanja i uključe što veći broj domaćih firmi kao svoje dobavljače – navodi Stanić.
Govoreći o značaju jedinstvenog tržišta EU, Stanić ocenjuje da je to dobro rešenje za našu zemlju, imajući u vidu da članstvo u EU trenutno nema izvesnu perspektivu zbog političkih ograničenja.
– Ulazak na jedinstveno tržište doneće određene izazove, ali će neto efekti biti znatno veći. Dobili bismo privilegovan i praktično neograničen pristup tržištu Evropske unije, dok nas danas opterećuju različite kvote, CBAM i ograničenja za teretni saobraćaj. To je posebno važno jer se dve trećine srpskog izvoza plasiraju upravo na tržište Evropske unije – ističe Stanić.
Na pitanje da li su domaća preduzeća spremna za takvu konkurenciju, Stanić odgovara potvrdno.
– To se najbolje vidi po suficitu koji Srbija ostvaruje u robnoj razmeni sa Nemačkom – zaključuje on.